U povratku sa Svetog Martina na Muri, naše automobilsko hodočašće je imalo još jednu stanicu — Zagreb, odnosno Muzej automobila Ferdinand Budicki. Iako je 25. jun bio Dan državnosti Hrvatske, Muzej nas je dočekao otvorenih vrata. Uz toplu dobrodošlicu, polako i sa punom pažnjom smo obišli ovaj jedinstveni prostor smešten u istočnom delu šireg centra Zagreba. Osnivanju muzeja Ferdinand Budicki prethodili su susreti oldtajmera u Zagrebu, održavani od 2007. godine kao OldSchool desant na Zagreb, te Ferdinand Budicki desant od 2011. godine, a sam muzej je otvoren 2013. godine u halama fabrike Pluto.

Osoba zaslužna za pokretačku ideju, okupljanje relevantnih faktora koji su doveli do osnivanja muzeja i  je Valentino Valjak, sadašnji direktor muzeja, a ime Ferdinand Budicki nije izabrano slučajno. Naime, ovaj Zagrepčanin je kao pionir automobilizma, motociklizma i biciklizma početkom dvadesetog veka uveo ove sportove na točkovima na mala vrata, a takođe je bio jedan od suosnivača Hrvatskog automobilskog kluba, osnovanog 1906. godine. Kada je motorizacija Hrvatske u pitanju, Budicki je učinio dosta, otvorivši prvu majstorsku radionicu i prodajni salon, a takođe je upamćen kao prvi Hrvat koji je dovezao automobil u Zagreb. Naime, bio je to Opel iz 1899. godine, a u grad je stigao iz Beča 1901. godine.

Stalna postavka muzeja je dinamična, što je jedna od njegovih lepota, a nas je dočekalo mnoštvo impresivnih automobila, motocikala, pa i bicikala i drugih automobilskih artefakta iz svih epoha. Kao posebno zanimljive bismo izdvojili Citroën SM, VW T1 Samba minibus, Continental Mark IV, Mercedes-Benz 170 sa mekim krovom, te Corvette C3, Audi 100 Coupé i Pininfarina dvojac —Peugeot 404 i 504 coupé. Osim ovih retkih i ekskluzivnijih automobila, muzej Ferdinand Budicki je dom i nekim znatno češćim, poznatijim predstavnicima automobilske istorije na ovim prostorima. Tako su u postavku uvršteni i Mini, Citroën 2CV, Ami 6, Renault 8, Lada i još drugih legendi sa ovdašnjih puteva. Prostor muzeja oplemenjuju brojne istorijske priče vezane za gospodina Budickog, te još predmeta vezanih za transportno nasleđe Zagreba, Hrvatske, pa i cele Jugoslavije, kao što su kabina zagrebačke uspinjače i simulatori.

Ipak, najveći značaj Muzeja Ferdinand Budicki nije u njegovoj sjajnoj postavci, koliko je u aktivnom pristupu muzeju kao instituciji. Naime, svake godine muzej organizuje posebne izložbe, a tokom manifestacije Noć muzeja, brojka od 50.000 posetilaca nije ništa neobično. Takođe, muzej organizuje školske posete, predavanja i tribine, te brojne radionice za najmlađe, čime radi na edukaciji i tehničkom opismenjavanju budućih naraštaja, ali i na podizanju svesti o automobilu kao važnom delu kulturnog, istorijskog i tehničkog nasleđa. Iako je trenutno u finansijskim problemima, nadamo se da će se muzej Ferdinand Budicki izvući iz krize i opstati u svojoj misiji. I za kraj, ako vas put povede u Zagreb, Muzej automobila Ferdinand Budicki je obavezna destinacija.

Autor teksta: Đorđe Sugaris
Autor fotografija: Miloš Nikodijević